| Počeo jevrejski praznik Hanuka: Praznik svjetlosti i pobjede |
 Jucer je bio prvi dan od osam koliko traje jedan od najomiljenijih i najpoznatijih malih jevrejskih praznika - Hanuke (hebr.posvećenje) simbola pobjede „slabih“ nad „jakima“, tj. Pobjede duha nad fizičkom snagom, a koji se slavi kao uspomena na događaj od prije više od 2000 godina kada su Jevreji spašeni od duhovnog istrebljenja. Nakon trogodišnjeg ustanka, neravnopravne borbe protiv tada najmoćnijeg carstva na svijetu, 164 g.p.n.e. Jevreji su se oslobodili grčke okupacije i helenizacije. Čak i postavljanjem Zevsovog kipa u jeruzalemskom Hramu, Grci su nametali svoje mnogoboštvo što je i izazvalo pobunu Jevreja koji se tome nikada nisu pokorili, vjerujući u Jahvu – svog jedinog Boga. Nakon posvećenja Hrama, zapalili su ulje u hramskom svijećnjaku – menori, kojeg je bilo dovoljno samo za jedan dan, ali se desilo čudo, jer je ulje, prema legendi, gorjelo čitavih osam dana. Zbog tog čuda, svjetlosti, Hanuka se naziva i Hag Ha-urim (hebr.Praznik svjetlosti).
Običaj je da se svaki dan, dolaskom noći, pali jedna po jedna svijeća na osmokrakom svijećnjaku - hanukiji i to s lijeva udesno. Prilikom postavljanja svijeća u svijećnjak, red je obrnut, poput hebrejskog pisma, s desna na lijevo. Osmog dana praznika, gori svih osam svijeća, kao uspomena na čudo koje se desilo u hramu. Hanuka slavi i posebnu ulogu žene u životu porodice i društva. I ovaj praznik prati priprema posebnih jela, kao što su pogačice od krompira, luka, jabuka i jaja i krofne, a prema običaju sarajevskih Jevreja to je poznata Hanuka Halva.
Prema podacima Balkan Investigative Reporting Network BiH najveća zajednica Jevreja u Bosni i Hercegovini, danas je ponovo u Sarajevu i to oko 800 članova, dok postoje jevrejske općine u Tuzli, Mostaru i Zenici. U Republici Srpskoj, jevrejska zajednica ima oko 200 članova po stotinu u Doboju i Banjoj Luci. |
|
POLITIKA
