Uporedo sa izgradnjom "Prve bosanske tvornice amonijačne sode d.d." i njenog naselja – sadašnjeg Lukavca, krajem proteklog stoljeća (od 1839) počelo se razvijati i sve ono što prati industriju i urbanizaciju. Stvarajući uslove za nastanak i djelovanje svega čega do tada nije bilo, a što je bilo potrebno ljudima koji su se doseljavali i radili u Lukavcu, koji se razvijao okružen siromašnim okolnim selima, fabrička uprava je, pored ostalog već u prvoj godini početka rada nabavila knjige potrebne za organizovanje i vođenje procesa fabrikacije.
Tako je prva mala stručna biblioteka nastala u okviru fabričke laboratorije 1895. godine. Druga lukavačka biblioteka postojala je kao školska u privatnoj školi (njemačkoj), koja je rješenjem austrougarskih vlasti za BiH iste godine počela sa radom za doseljenike u Lukavcu, kao i za one iz okoline koji su htjeli da prate nastavu na njemačkom jeziku. Treća lukavačka biblioteka postojala je u naselju izvan fabričkog kruga, kao biblioteka za potrebe svih nastanjenih i zaposlenih u Lukavcu. Biblioteku je otvorila i održavala Fabrika. Pored spomenute tri biblioteke u Lukavcu je sve do prvih dana okupacije 1941. postojala i četvrta biblioteka u okviru 1925. godine osnovane Sokolske čitaonice, koja je bila smještena u fabričkoj kasini. I u starom Lukavcu je postojala i djelovala - peta po redu lukavačka – biblioteka u okviru čitaonice Mjesnog odbora "Gajreta".
Danas na općini Lukavac postoje biblioteke u svim osnovnim i srednjim školama, te centralna biblioteka općine Lukavac u Domu kulture Lukavac, koja broji preko 35.000 knjiga iz raznih oblasti.